14.03.2019

Tjedan mozga 2019., priopćenje s predavanja održanog 13. ožujka

U srijedu, 13. ožujka 2019. godine, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula održano
je predavanje u povodu 18. tjedna mozga na kojem su zainteresiranim
građanima i zdravstvenim djelatnicima neurolozi Opće bolnice Pula predstavili
novosti i saznanja o mozgu i bolestima mozga prateći aktivnosti koje se
provode u svijetu te ih informirali o neuroznanosti i novostima u području
neurodegenerativnih bolesti.
Voditeljica Odjela neurologije dr. sc. Dolores Janko-Labinac, dr. med.
specijalistica neurologinja pozdravila je prisutne u ime Opće bolnice te im se
zahvalila na odazivu, a ravnateljici Gradske knjižnice i čitaonice Neli Načinović
na suradnji.
U svom izlaganju o demenciji naglasila je da u svijetu broj dementnih osoba
dostiže epidemijske razmjere, prvenstveno zbog starenja populacije, a s
obzirom na produljenje životne dobi, očekuje se daljnji porast broja oboljelih.
Što se tiče Alzheimerove demencije, koja je globalni javnozdravstveni problem,
tiha epidemija, rekla je da se u svijetu svake četiri sekunde dijagnosticira jedan
dementni sindrom. Prema epidemiološkim podacima iz 2010. godine bilježi se
35 milijuna ljudi s demencijom, a do 2030. očekuje ih se 68 milijuna.
Dementni sindrom mogu uzrokovati i: bolesti štitnjače, uremija, bolesti jetre,
anemija, hipertenzija i hipotenzija, maligni tumori, intrakranijske bolesti,
uporaba lijekova koji sadrže toksine te B12 hipovitaminoza. Postupan gubitak
sposobnosti pamćenja jedan je od ranih simptoma demencije. Ostali simptomi
su: promjene u osobnosti i ponašanju, gubitak osjećaja za vrijeme i prostor,
gubitak sposobnosti obavljanja svakodnevnih obaveza i jezični problemi. Iako je
demencija kod Alzheimerove bolesti najčešći i najpoznatiji oblik ovog problema,
to nije i jedini oblik demencije. Propadanje intelektualnih sposobnosti može se
javiti uz bolesti moždanih krvnih žila (vaskularna demencija), ali i kao posljedica
traumatskih ozljeda mozga.
Međutim, sve se više smatra da je većina demencija miješanog uzroka kada se
radi o kombiniranoj patologiji karakterističnoj za cerebrovaskularnu i
Alzheimerovu bolest. Većina demencija ima postupan i nezaustavljiv tijek jer se

javljaju kao posljedica napredujućih oštećenja mozga (moždanog parenhima),
istaknula je dr. Janko-Labinac.
Dr. med. spec. neurolog Frederic Ivan Silconi iznio je podatke i novosti o
prevenciji i liječenju moždanog udara, koji također predstavlja veliki
javnozdravstveni problem jer je još uvijek vodeći uzrok invaliditeta. U okvirima
kardiovaskularnih bolesti je vodeći ili drugi uzrok smrtnosti. U ostalim zemljama
EU-a i u razvijenijem dijelu svijeta kardiovaskularne bolesti odavno nisu glavni
uzrok smrtnosti kao u nas. Istarska županija je u nešto povoljnijem položaju, jer
ima manju incidenciju moždanog udara u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske,
ponajviše radi mediteranske prehrane. Na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj
od moždanog udara oboli oko 15.000 pacijenata, od kojih oko 6.000 umire. U
Općoj bolnici Pula u prosjeku godišnje se hospitalizira oko 400 pacijenata s
moždanim udarom, a trećina ih umire. Nažalost, kao u ostatku Hrvatske i u
Istarskoj županiji postoji trend porasta broja moždanih udara na godišnjoj
razini. Tako u razdoblju od 2015. do 2018. godine imamo porast hospitaliziranih
u OB-u Pula s moždanim udarom: od 369 – 424 – 430 do 433 pacijenta u 2018.
godini.
Novosti u liječenju moždanog udara u OB-u Pula: Prateći nove trendove u
liječenju moždanog udara, a osobito ishemijskog moždanog udara, još 2009.
usvojili smo novu metodu liječenja, tzv. trombolizu, liječenje intravenskim
davanjem lijeka u namjeri otapanja ugruška koji je uzrok moždanog udara.
Liječenje smo implementirali 2018. godine s novim, proširenim preporukama i
tako postigli veći broj tromboliziranih pacijenata. Budući da postoji vremensko
ograničenje za primjenu lijeka, neobično je važno da se pacijent javi u najbližu
zdravstvenu ustanovu ili dojavi mogućnost moždanog udara. Proširili smo
dijagnostičke mogućnosti i novim aparatima smještenim u obnovljenom odjelu
Radiologije na lokalitetu u Zagrebačkoj ulici, mjestu gdje se dovršava izgradnja
nove bolnice. Tako koristimo novi 128-slojni MSCT uređaj, novi MRI jačine
polja 1,5 T kao i najsuvremeniju angiosalu opremljenu za najsloženije zahvate
na krvnim žilama. Još jedan napredak u službi liječenja ishemijskog moždanog
udara predstavlja endovaskularni zahvat pod nazivom trombektomija. Zahvat
je minimalno invazivan i obavlja se, za sada, u Zagrebu i Splitu. Rijeka uvodi tu
metodu, tako da će uskoro i naši pacijenti moći biti liječeni na jednak način
kako je to omogućeno u Zagrebu i okolici. Radi se o postupku povlačenja
ugruška kateterom koji je unutar krvne žile vođen iz udaljenijeg mjesta. Metoda
je sigurna, a rezultati su odlični u vještim rukama intervencijskog radiologa,
istaknuo je dr. Silconi.
Prisutnima se na kraju obratila i dr. med. spec. neurologinja Nevia Novak koja
je pojasnila pravila pružanja pomoći kod epileptičkog napada, odnosno koje

radnje se poduzimaju, a koje ne u tom slučaju, s obzirom na to da svaki čovjek
može tijekom života doživjeti epileptički napad. Općenito, epileptički napad
može biti: 1. generalizirani (veliki) i 2. žarišni s ili bez poremećaja svjesnosti (i s
mogućim prijelazom u veliki napad). Podsjetila je i na PURPLE DAY (LJUBIČASTI
DAN), 26. ožujka – Međunarodni dan podizanja razine osviještenosti o epilepsiji
(Cassidy Megan, 2008. god.).
Nakon predavanja liječnici su odgovarali na mnogobrojna pitanja građana.
Podsjetili su zainteresirane građane Istre da dođu u subotu, 16. ožujka 2019.
godine, na Gradsku tržnicu u Puli od 8.30 do 12.30 sati, kada će navedeni
liječnici te medicinske sestre Odjela za neurologiju informirati građane o
zdravlju mozga. U akciji će sudjelovati i učenici pulske Medicinske škole.
Građanima će se mjeriti krvni tlak, dijeliti informativni leci o prevenciji
moždanog udara, simptomima i terapiji demencije i Parkinsonove bolesti, prvoj
pomoći kod epileptičkog napada te pružati sve potrebne informacije.