30.01.2020

Vodnjan: proslava blagdana sv. Blaža 3. veljače

Vodnjan se priprema za proslavu sv. Blaža, jednog od svojih zaštitnika.

Svečana misa za hodočasnike i pomazanje grla koncelebrirat će se u ponedjeljak, 3. veljače, u 11.00 sati a predvoditi će ju biskup u miru, mons. Ivan Milovan. Pjevaju mješoviti zborovi Zajednice Talijana Vodnjan i zbor Župe Vodnjan.

Također u ponedjeljak 3. veljače u 17.00 sati, pozvani ste na misu za hodočasnike i pomazanje grla.

Sveti Blaž je živio za vrijeme vladavine cara Dioklecijana (284.-305. god.), kada je bio najveći progon kršćana. Bio je biskup u gradu Sebasteji u Maloj Aziji u pokrajini Pontis, koji je pri diobi Dioklecijanovog carstva postao glavnim gradom pokrajine Armenije. Po svojem jeziku i kulturi Sebasteja pripada grčkoj provinciji Kapadociji.

Prema srednjovjekovnoj predaji, sv. Blaž je bio izučeni liječnik, a radi sveta života i čestitosti izabrao ga je kršćanski puk i kler u Sebasteji crkvenim starješinom, biskupom.

Kao pastir odlikovao se izvanrednim vrlinama, dubokim znanjem i darom čudesa. Krotak i ponizan, žarko pobožan, u životu nevin i nedužan, u razgovoru strog i ozbiljan, pravedan i bogobojazan, neizrecivo strpljiv poput Joba. Prigrlivši teško breme biskupske časti u vrijeme najžešćeg progona kršćanstva, uložio je sav svoj trud, pa i sam život u obranu i širenje kršćanstva u svojoj biskupiji na korist vjernika. Brinuo se za svoje stado, tješio nevoljnike, pomagao bolesnike potpunim pouzdanjem u Boga, svojom neugasivom vjerom i molitvom. Vrhunaravnom moći izliječio je mnoge bolesnike i povratio im zdravlje.

Jednom zgodom došla mu je žalosna majka noseći u naručju svoga sina kojemu je zapala riblja kost u grlu. Posvuda je tražila lijeka i pomoći, ali joj ona nije bila pružena. Kada je došla sv. Blažu, on je položio ruke na dijete, podigao oči prema nebu, znamenovao svetim križem grlo djetetu, pozvao Svemogućeg Boga i stao ga moliti da izlomi i istisne djetetu kost iz grla i povrati mu zdravlje. Tada zamoli Boga da to učini svaki put onome tko se u bolesti grla obrati molitvama u njegovo ime. Čim je sv. Blaž završio svoju molitvu, dijete je ozdravilo i veselo se vratilo sa svojom majkom kući, zahvaljujući Bogu i sv. Blažu.

I katolička i armenska i pravoslavna Crkva štuju sv. Blaža kao sveca i mučenika. U Maloj Aziji, gdje mu je bila postojbina i na čitavom kršćanskom Istoku velik je broj svetišta sv. Blaža. Tijekom stoljeća je u Rimu, glavi cijelog kršćanstva, sagrađeno i posvećeno pet crkvi svetog Blaža. Odatle je pobožnost prema sv. Blažu presađena i u Francusku, Njemačku, Belgiju, Španjolsku, Englesku, pa i u hrvatske krajeve. Posebno se slavi u Dubrovniku. Moći sv. Blaža raznesene su po cijelom kršćanskom svijetu. U Napulju, u samostanu sv. Grgura Jermenskog, čuva se komad svečeve glave u dragocjenom svečevom kipu od srebra. Isto se tako njegove moći čuvaju u srebrnoj ruci u knjižari sv. Blaža i crkvama u Napulju, zatim u crkvi Notre Dame u Parizu, u Bruxellesu u Belgiji, na Malti, u Bologni, u Bernu u Švicarskoj, u Mlecima, u Lisabonu u Portugalu, u Campostelli u Španjolskoj, u Veroni, u Kölnu i drugim mjestima. Po navodima povjesničara, neki su dubrovački trgovci 1026. godine donijeli iz Armenije moći sv. Blaža i te se čuvaju u bogato ukrašenom moćniku u stolnoj crkvi. Katedrala u Stonu također je posvećena sv. Blažu. U brojnim crkvama naših krajeva nalaze se oltari sv. Blaža: u selu Janjina na Pelješcu, u Slanome, Orebiću, u Luci na Šipanu, u Cavtatu, u Konavlima, u selu Pridvorju (gdje je stolovao dubrovački knez) i drugdje.