06.05.2020

Europski proračun pokretač oporavka Europe

Europska komisija radi na novom prijedlogu višegodišnjeg europskog proračuna kao odgovor na krizu izazvanu koronavirusom

Europski proračun i instrumenti kao što su Fond za oporavak bit će pokretači oporavka europskog gospodarstva od posljedica izazvanih bolesti COVID-19. Najveći dio bit će namijenjen poticanju investicija i ekonomske kohezije, a sve to jačanjem već postavljenih politika poput Europskog zelenog plana i digitalne tranzicije.

Proračun kao glavni pokretač

„Dugoročni proračun Unije, odnosno naš sljedeći sedmogodišnji proračun, mora se prilagoditi novim okolnostima i krizi nakon epidemije koronavirusa. Moramo povećati njegovu moć kako bismo generirali potrebna ulaganja u cijeloj Uniji “, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i naglasila da je cilj zaštita jedinstvenog europskog tržišta pri čemu bi ulaganja trebala biti maksimalna u prvim godinama, uz istovremeno postizanje ravnoteže između bespovratnih sredstava i zajmova.

Ulaganje u projekte obnove velikih razmjera, obnovljive izvore energije, čisti prijevoz, održivu proizvodnju hrane i obnovu prirode bit će još važnije nego prije. Također, Komisija će uspostaviti i novi Fond za oporavak europskog gospodarstva, usmjeren na sektore i zemljopisna područja Europe koja su najviše pogođena pandemijom koronavirusa.

Svaki euro za oporavak

Zajednički odgovor Europe već sada premašuje 3,4 bilijuna eura i uz fleksibilne mehanizme, sredstva su usmjerena na, između ostalog, nabavu medicinske opreme, razvoj cjepiva, potporu zdravstvenim sustavima te osiguravanje radnih mjesta i potporu poduzećima radi ponovnog pokretanja gospodarstva. Primjerice, prvi put u povijesti Unije aktivirana je puna fleksibilnost u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

Članicama je na raspolaganju i novi program SURE koji je Komisija predložila radi zaštite Europljana od rizika nezaposlenosti. Iz programa će se osigurati 100 milijardi eura za pomoć vladama kako bi mogle nadoknaditi razliku zaposlenicima kojima je poslodavac morao smanjiti primanja ili pomoći samozaposlenima.

„Unija je odmah krenula s izvanrednim mjerama i to u zdravstvu, gospodarstvu, prometu robom i mobilnosti ljudima, istraživanju i nizu drugih područja. No, najvažniji je koordinirani odgovor na razini članica jer je oporavak od ove krize od zajedničkog europskog interesa“ ističe Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Potpora poljoprivredi, ribarstvu, turizmu…

Komisija je, između ostalog, identificirala poljoprivredni sektor kao iznimno važan jer Europljane i dalje opskrbljuje kvalitetnom i sigurnom hranom u uvjetima pandemije. Stoga je predložila mjere za kontinuitet proizvodnje. Primjerice, potpore za privatno skladištenje mliječnih i mesnih proizvoda, produljene roka prijave za potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te mjere za sektore voća i povrća, maslinova ulja, vinarstva, ribarstva i akvakulture. Hrvatska je tako dobila Komisijino odobrenje za izravna bespovratna sredstva od četiri milijuna eura za potporu domaćim ribarima.

Vlada može aktivirati i niz drugih mjera. Između ostalog, Komisija je odlučila i da članice ne trebaju vratiti neutrošena sredstva pretfinanciranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, već ih usmjeravati u gospodarstvo.

Na potez se odlučila i Hrvatska narodna banka te dogovorila s Europskom središnjom bankom (ESB) liniju za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap čime omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura. Njime će, bude li potrebno, HNB osigurati hrvatskim financijskim institucijama dodatnu likvidnost u eurima. Iako nije u eurozoni, Hrvatska se time pridružila Danskoj i Švedskoj s kojima ESB već ima slične dogovore radi pomoći stabilnosti tečaja domaće valute.

Komisija sveobuhvatnim akcijama brine o svakom segmentu gospodarstva i s državama članicama surađuje na zajedničkim rješenjima i za turistički sektor koji zapošljava 27 milijuna ljudi u Europi. Stoga joj je cilj u budućnosti stvoriti odgovorni, održivi i inovativni turizam kao odgovor na masovni turizam i ekološku tranziciju.

Globalni odgovor na koronavirus

Također, Komisija je od 4. svibnja krenula s inicijativom Globalni odgovor na koronavirus. Naime, predsjednica von der Leyen na online konferenciji pozvala je šefove država i vlada kao i organizacije i partnere iz cijelog svijeta za žurnu pomoć u prikupljanju 7,5 milijardi eura, za financiranje razvoja učinkovite dijagnostike, liječenja i cjepiva koji će biti svima dostupni i cjenovno pristupačni.

Unija je žurnim i snažnim odgovorom u proteklim tjednima potvrdila svoju snagu, zahvaljujući naučenim lekcijama iz prethodnih kriza te time pokazala otpornost na šokove. Zajedničkim snagama možemo doći do rješenja za brz oporavak.

 

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke:  Osnažene međunarodne pričuve

Hrvatska narodna banka u kriznim uvjetima ima dva zadatka – očuvati stabilnost tečaja, jer je on garancija očuvanja monetarne i financijske stabilnosti, i osigurati adekvatnu likvidnost u financijskom sustavu kako bi država, gospodarstvo i građani neometano mogli refinancirati svoje obveze uz razmjerno povoljne uvjete. Pritom, u našim specifičnim okolnostima, koji su povezani s visokim stupnjem euroizacije, ostvarivanje dovoljne likvidnosti može postati sukobljeno očuvanju stabilnosti tečaja. Upravo je visina međunarodnih pričuva svojevrsna garancija da neće nastupiti okolnosti u kojima bi ta dva cilja postala suprotstavljena. Stoga je dobra vijest da su naše međunarodne pričuve, inače vrlo visoke prema pokazateljima adekvatnosti, dodatno osnažene zahvaljujući postignutom dogovoru o valutnom swap aranžmanu s Europskom središnjom bankom. Time je manevarski prostor za daljnje vođenje akomodativne monetarne politike, pa tako i ublažavanje efekata krize, povećan.

 

 

Anton Kovačev, voditelj hrvatskog ureda Europske investicijske banke : Brzo dostupno financiranje

EIB grupa će uspostaviti Europski jamstveni fond COVID-19, u kojeg će države članice EU-a uložiti 25 milijardi eura. Cilj fonda je, zajedno s mjerama financiranja EIB-a namijenjenim malim i srednjim te srednje velikim poduzećima u iznosu od 28 milijardi eura, privući 200 milijardi eura investicija ili 1,5% BDP-a Unije te ih izravno usmjeriti u europsko gospodarstvo. U njihovoj provedbi EIB će surađivati ​​s poslovnim bankama i nacionalnim razvojnim ustanovama, u Hrvatskoj s HBOR-om. Zahvaljujući iskustvu EIB-a, financiranje će biti brzo dostupno i što je moguće jednostavnije. EIB-ove mjere dopunit će mjere Komisije, drugih ustanova EU-a, kao i mjere država članica na nacionalnoj razini, poput mjera koje je uvela hrvatska vlada.

Također, EIB grupa je pojačala pomoć europskom zdravstvenom sektoru, među kojima je i već započeta potpora ulaganjima u hrvatsko zdravstvo. Također smo podržali liječenje i pronalazak cjepiva. Niz projekata EIB-a za zdravstvo, istraživanje i razvoj vrijedan 5 milijardi eura poduprijet će planirana ulaganja u ključnu zdravstvenu infrastrukturu, opremu, istraživanje i razvoj. Sve te mjere EIB-a dio su odgovora Unije na pandemiju COVID-19 i usmjerene su na zaštitu zdravlja, radnih mjesta i gospodarstva.