13.07.2020

100. obljetnica spaljivanja prve hrvatske knjižnice u Narodnom domu u Puli

Gradonačelnik Boris Miletić otvorio je danas stručni skup kojim se obilježava 100. obljetnica (1920.-2020.) spaljivanja Narodnog doma u kojem se nalazila i prva hrvatska knjižnica. Gradska knjižnica i čitaonica Pula organizator je stručnog skupa uz potporu  Ministarstva kulture RH i Grada Pule.

Prisutnima su se prigodnim riječima obratili ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula Nela Načinović, predsjednik Istarskog povijesnog društva – Società storica istriana doc.dr.sc. Maurizio Levak i član Programskog i organizacijskog odbora skupa Mirko Jurkić.

Gradonačelnik Boris Miletić pozdravio je prisutne u ime Grada Pule istaknuvši zadovoljstvo što se stručnim i znanstvenim skupom obilježava jedan ne baš tako svijetli dio naše prošlosti. „Teško je pronaći opravdanje i pokušati razumjeti  što nekoga može potaknuti na ovakav kulturocid. Nažalost  i danas postoje razmišljanja koja negiraju drugačije, drugoga i mislim da je upravo ovaj skup primjer kako se kroz istraživanje prošlosti može potaknuti na razmišljanje o tome kako se nositi sa prošlošću, ali i kako osuđivati takve i slične činove negacije i neprihvaćanja u sadašnjosti. Ovim skupom poručujemo da takvom razmišljanju na našim prostorima nema mjesta“. Gradonačelnik je zatim službeno otvorio skup i poželio uspješan rad svim sudionicima.

Stručni skup namijenjen je stručnoj knjižničarskoj zajednici, ali i svim ostalim stručnjacima koji djeluju u području kulture i znanosti. Predavači na skupu su akademik Josip Bratulić (online), dr.sc. Bruno Dobrić, dr.sc. Milan Radošević, dr.sc. Stipan Trogrlić, sociolog Renato Matić i dr.sc. Ivana Hebrang Grgić (online). Radi provođenja strogih epidemioloških mjera vezanih za COVID 19,  organiziran je direktan videoprijenos iz dvorane na odjelu Multimedije.

Jedna od važnih zadaća Gradske  knjižnice i čitaonice Pula kao javne narodne knjižnice i županijske matične knjižnice jest čuvati, pohranjivati i promovirati zavičajnu građu te provoditi programe kojima se progovara o kulturi i povijesti zavičaja. Organizacijom znanstveno-stručnoga skupa Knjižnica pridonosi ostvarivanju svoje zadaće u društvu te podsjeća na povijesna zbivanja u Puli u vrijeme samih početaka pulskog hrvatskog knjižničarstva.

Inače, djelovanje prve hrvatske javne pučke knjižnice u Narodnom domu u Puli i njezino nasilno uništenje 13. srpnja 1920. povod je da se obilježi 100. obljetnica tog tragičnog događaja. Javna pučka knjižnica započela je s djelovanjem 1909. godine u zgradi Narodnoga doma u Puli, sjecišta kulturnog, prosvjetnog i društvenog života istarskih Hrvata i Slovenaca početkom 20. stoljeća. Oblik djelovanja knjižnice imao je obilježja tadašnjih čitaonica i čitalačkih društava, ali i obilježja javnih knjižnica što se očitava u javnosti djelovanja, besplatnom pristupu, posudbi knjiga i organizaciji kulturnih priredbi. Djelovanje knjižnice u prvom je redu bilo usmjereno ka širenju pismenosti, hrvatske kulture i knjiga na hrvatskom jeziku.  Povijesne okolnosti dovele su do najekstremnijeg oblika cenzure, lomače u kojoj su s 13. na 14. srpnja 1920. u potpunosti nestali cjelokupni knjižnični fond i dokumentacija  knjižnice. Stradanje knjiga u Puli smatra se jednom od prvih fašističkih lomača knjiga u Europi. Nakon uništenja pulske javne pučke knjižnice uslijedio je gotovo tridesetogodišnji prekid djelovanja svih hrvatskih čitaonica i knjižnica na području Istre.