24.07.2020

Pulski filmski festival od “Bitke na Neretvi” do “Rada na određeno vreme”

 U sklopu ciklusa pod nazivom „Pulski đir“ održat će se drugo po redu predavanje, u subotu 25. srpnja 2020. u 20:30 sati na otvorenom, u vrtnom prostoru pulske Gradske radionice. Tema predavanja je „Pulski filmski festival od Bitke na Neretvi do Rada na određeno vreme. Utjecaj na društveni i kulturni život grada“, a program uređuje i vodi Vedran Stanić.

Festival igranog filma u Puli je od svojega prvog održavanja 1954. privlačio pažnju domaće i strane publike te s vremenom postao neizostavna manifestacija grada. Privlačnim ambijentom pulske Arene te s godinama sve većom kvalitetom filmova, festival privlači sve veći broj gledatelja i postaje važan društveni i kulturni čimbenik grada. Do 1970. pulski filmski festival stječe respektabilan karakter, a izjava Josipa Lazarića sa 17. filmskog festivala 1970. dovoljno govori o povezanosti grada i samoga festivala: „I mi i filmski umjetnici svjesni smo da Pula ne može više bez filma, baš kao što ni film ne može bez Pule…“ U razdoblju 1970–1980. filmski festival posjećuju velika imena iz filmskoga svijeta kao što su glumci Richard Burton, Elizabeth Taylor i Sophia Loren, poljski redatelj Jerzy Kawalerowicz, a interes svjetske javnosti postaje sve veći. Tako 1975. na filmskom festivalu prisustvuju gosti i novinari iz Australije, Austrije, Danske, Čehoslovačke, Francuske, Indije, SAD-a i mnogih drugih zemalja. Osim popularizacije grada u državnim i međunarodnim okvirima, festival igranog filma je promijenio društveni i kulturni život Puljana. Razdoblje 1970–1980. vrijeme je kada filmski festival doživljava neke od svojih najboljih godina i na taj način utječe na sam grad. Kako je festival ove godine odgođen, ovo je dobra prilika da se prisjetimo nekih zanimljivih trenutaka iz povijesti festivala, kao i samog značenja festivala za grad.

Vedran Stanić, mag.hist. preddiplomski studij povijesti završio je na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli 2012. godine, gdje je diplomirao s temom „Jugoslavensko-američki odnosi 1948-1955.“, dok diplomski studij povijesti dovršava na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te magistrira s temom „Studentski protesti u Zagrebu 1968. i 1971. – sličnosti i razlike“, 2016. godine. Bavi se modernom i suvremenom poviješću, s fokusom na drugu polovicu 20. stoljeća. Do sada je objavio nekoliko radova; prikaza, članaka i intervjua o temama iz povijesti, sudjelovao na znanstvenim skupovima te održao više javnih predavanja.   

Ulaz na programske aktivnosti Gradske radionice je besplatan.

 

Program Gradske radionice financijski podržava

Ministarstvo kulture RH