12.04.2021

Predstavljena lista kandidata nezavisnog nositelja Filipa Zoričića

Na Karolini u Puli, danas je održana medijska konferencija na kojoj su predstavljeni kandidatkinje i kandidati te članice i članove nezavisne liste za lokalne izbore u Puli nositelja Filipa Zoričića. Među ostalima na listi se nalaze kao zamjenica dr.med. Ivona Močenić, te Ivan Žagar, Ivana Mohorović, Frane Milat, Sandro Nicević, Elvis Peršić, Anja Ademi, Selma Ibrišagić, Ivana Sokolov, Andrea Stanković i drugi.  Evo priopćenja :

“Nezavisna lista građana Pule jedna je nova priča. Ovo je priča o ljudima koji su, prije svega, slobodni, a to je preduvjet da bismo lakše promišljali o mjestu u kojem živimo i za koga živimo. Ovo je priča o nezavisnim ljudima koji žele graditi bolje mjesto za život. Ovo su ljudi, svih 21, koji imaju svoje osobne priče i uspjehe i koji su odlučili dio sebe i svojih talenata i mogućnosti dati društvu i zajednici u kojoj živimo. To su sve preduvjeti kako bi svima nama, a posebno našoj djeci bilo bolje.

Ovo je priča koja ima viziju, koja gleda naprijed i ne vraća se nazad. Svih 21 smo različiti, drugačiji i to je naše bogatstvo, jer takva je i Pula. U Gradu ne smije i ne može biti ideologije, osim ideologije boljeg Grada, kakvog zaslužujemo svi. Nema jednoga i glavnoga. Ovo je timska igra. U našem Programu saželi smo naše vizije. Naša glavna tema je apsolutno otvoren proračun, po uzoru na grad Bjelovar.

Smatramo da Pula treba i donosimo bolja parkirna i prometna rješenja. Pula treba, kao povijesni grad, svoj jedinstveni Muzej grada. Centar grada mora postati dnevni boravak, pješačka zona. Ispred Arene treba biti trg i mjesto susreta građana i dobronamjernika. Pula treba biti grad na moru. Pula treba Strategiju razvoja sporta, IT generaciju i mjesto koje će razvijati nove kompetencije i izvrsnost.

Želimo stvoriti Poslovnu zonu i poduzetničke centre, beneficije i subvencije za poduzetnike. Želimo subvencije grada za smještaj u privatni obiteljski dom (primjerice kao što se subvencioniraju privatni dječji vrtići) i novi Dom za starije osobe (s dijelom za osobe oboljele od Alzheimerovih i drugih demencija). Želimo novi starački dom, uključujući demencije i subvencije privatnih obiteljskih domova.

Na Valdebeku želimo novu osnovnu školu kako bismo rasteretili druge škole, kako bi nastava bila u jednoj smjeni i želimo 50% manje cijene vrtića i stjecanje prava upisa neovisno o zaposlenosti i besplatan prijevoz za sve učenike.

Imat ćemo Centar za mlade na otvorenom i zatvorenom i pružiti stipendije koje ih vraćaju doma. Želimo Grad vratiti građanima, jer Pula je Grad koji treba dobar tim te konkretan, odlučan i odličan menadžment. Nema bogatijeg i ljepšeg grada od Pule. Zar ima išta izazovnije od toga?

O KAŠTIJUNU

• Kaštijun može biti onoliko ispravan koliko je ispravna sirovina koja u njega dolazi. Osnovni cilj s toga je poraditi na povećanju postotka selekcije otpada i odvajanju, tj. selektiranju organskog otpada iz komunalnog kako bi se sastav komunalnog otpada doveo do razine za koje je Kaštijun projektiran.

• s obzirom na neprimjerenu lokaciju, a iz razloga što zatvaranje Kaštijuna nije realna mogućnost, jedino što se sada može napraviti je usavršiti procese u samom Kaštijunu do maksimalne mjere, a sve s ciljem minimalnog utjecaja na okoliš. Također, valja razmisliti kako smanjiti utjecaj Kaštijuna na okoliš putem prirodnih barijera, tj. hortikulturnim uređenjem, stablima, nasipima i slično. Pošumljavanje okoliša Kaštijun mora se svakako razmotriti. Zelene barijere standardni su način u svijetu kako smanjiti utjecaj zagađivača na okoliš.

• jedna od solucija je razmisliti o još jednom manjem centru, u središnjoj ili sjevernoj Istri koji bi rasteretio Kaštijun, dopustio usavršavanje procesa obrade (dulje sušenje) i smanjio utjecaj zahvata centra na okoliš i obližnja mjesta.

ULJANIK

Uljanik je neovisna tvrtka u koju se lokalna politika ili vlast nema što petljati. U svakom slučaju, podržavamo rad Uljanika u nastojanjima da se brodogradnja i industrija koja ju prati održe na ovim prostorima, jer imaju tradiciju i veliki potencijal. Ta industrija ne mora biti samo čelik i zavarivanje, veliki potencijal prepoznat od strane vanjskih velikih brodograđevnih kompanija već danas se dokazuje kroz nekoliko tehničkih ureda u Puli u kojima radi stotinjak bivših Uljanikovih inženjera i koji rade na projektiranju i razvoju najmodernijih rješenja u području brodogradnje na svjetskoj razini. Grad mora i može biti partner.

MUZIL – javni i botanički vrt

Mišljenja smo da Muzil treba biti javni park u kojem se na održiv način isprepliću razni javni sadržaji i kao prostor za novi gradski park od 200 ha. Treba iskoristiti postojeće resurse kao što je utvrda Marie Louise, a da javni park bude i Botanički vrt čime bi se očuvala prirodna raznolikost i bogatstvo prostora kako bi bio prilagođen svakom stanovniku i dobronamjerniku u gradu.

Danas botanički vrtovi imaju veliku obrazovnu, kulturno-povijesnu i turističku vrijednost, te su nerijetko zaštićeni kao spomenici prirode i kulture (spomenici vrtne arhitekture). U najnovije  vrijeme, na tragu novih tendencija općeg povratka čovjeka prirodi, rastućih potreba u ”odgovornim industrijama” za supstitucijom sintetskih aktivnih komponenti s prirodnim komponentama, te na temelju razvoja i postignuća u biotehnologiji, botanički vrtovi postaju pravi istraživački centri i instituti od primarnog razvojnog značaja te edukativni centri za podršku općeg gospodarskog razvoja. Urbani prostor može biti oplemenjen isto malim botaničkim vrtovima u obliku topiarya (biljne skulpture koji su obilježja mnogih poznatih svjetskih vrtova upotpunjeni novim tehnologijama vezanim za urbane prostore). 

Na ovaj način održava se i biodinamička ravnoteža u gradovima, a mnogi putnici, kao i domicilno stanovništvo u njima bi mogli uživati kao u kazališnim predstavama. Okoliš, koji se posebno favorizira kroz krajobraznu arhitekturu, mora se odnositi na sve eko sustave i njegove dijelove uključujući ljude kao i kulturne vrijednosti. Aromatične kulture, kao dio kulturnog nasljeđa, kroz tradiciju i baštinu u svijetu postaju obvezni dio u provođenju održivog razvoja, što nažalost kod nas nije dovoljno prepoznato. Prevelika betonizacija i nesklad u izgubljenoj ravnoteži čovjeka i prirode, gradu daje manje vrijednosti i mogućnosti.

Svi suvremeni i kulturni gradovi i njihove politike ovu problematiku su stavili kao jedno od primarnih zadataka, ali ne samo na papiru već i u realizaciji. Pula je već odavno trebala biti prepoznatljiva u tom kontekstu.”