20.05.2021

U Nacionanom parku Brijuni potpisan Sporazum o suradnji upravitelja morskih zaštićenih područja

U Nacionalnom parku Brijuni u četvrtak, 20. svibnja potpisan je Sporazum o suradnji upravitelja morskih zaštićenih područja. Ustanove koje upravljaju morskim zaštićenim i Natura 2000 područjima u Hrvatskoj time su se povezale u neformalnu Hrvatsku mrežu morskih zaštićenih područja-HRMZP (Croatian Marine Protected Areas Network-CroMPA). Kroz ovu inicijativu prvenstveno se žele bolje povezati djelatnici u sektoru zaštite prirode koji djeluju u sklopu ustanova različitih osnivača, odnosno države, županija te gradova i općina. Velik dio izazova u zaštiti bioraznolikosti uvjetovan je ljudskim djelovanjem, no i ovaj primjer poboljšanja suradnje među stručnjacima u sektoru budi nadu da je na ljudima i rješenje. Iako je svako područje različito, izazovi upravljanja su vrlo slični te će se putem ove ljudske mreže razmjenjivati praktična znanja i iskustva te lakše dogovarati projektna partnerstva.  

Potpisnice sporazuma su sve hrvatske javne ustanove koje upravljaju dijelovima morskog ekosustava, odnosno 15 ustanova. Uz Javnu ustanovu Nacionalni park Brijuni, potpisnice Sporazuma su Javna ustanova Kamenjak, JU NP Kornati, JU NP Mljet, JU Natura Histrica, JU Natura Jadera, JU Park prirode Lastovsko otočje, JU PP Telašćica, JU PP Velebit, JU Priroda, JU Rezervat Lokrum, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Ličko-senjske županije, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“ te Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije. Ciljevi Sporazuma su: povećanje učinkovitosti upravljanja, tematska umrežavanja, jačanje kapaciteta, prikupljanje i razmjene podataka, zajednički nastupi u rješavanju upravljačkih izazova, utjecanje na implementaciju i buduće razvijanje strateškog zakonodavnog okvira te politika zaštite prirode na nacionalnoj i međunarodnoj razini te zajedničko planiranje, priprema i provedba projekata.

Na stručnom skupu održanom tim povodom uvodno predavanje održala je Martina Hervat iz Javne ustanove Nacionalni park Brijuni, predstavila Interreg Med projekt MPA NETWORKS koji je i omogućio umrežavanje te dala pregled sličnih inicijativa i postojećih mreža na Mediteranu. Pored toga, projektom i potporom MedPAN-a (Mediteranske mreže upravitelja morskih zaštićenih područja Mediterana), Brijuni postaju i centar izobrazbe djelatnika morskih zaštićenih područja ovog dijela Mediterana. Andrea Blašković iz iste ustanove govorila je o uključivanju ključnih sudionika na Mediteranu u ekosustavni pristup upravljanja morskim zaštićenim područjima s ciljem suočavanja s klimatskim promjenama i najavila veliki kapitalizacijski skup projekta MPA ENGAGE. Martin Pfannkuchen, predstojnik Centra za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković dao je pregled o sustavnom praćenju obalnog mora u sklopu Okvirne direktive o morskoj strategiji u Jadranu (ODMS), a znanstvenica Mirta Smodlaka Tanković osvrnula se na praćenje morskog otpada u sklopu navedene direktive u  Jadranu.  Podrška novonastaloj mreži stigla je i iz Aquariuma Pula koji se bavi zaštitom pojedinih taksonomskih skupina i njihovih staništa, a vlasnica Milena Mičić istaknula je da će kao budući partner zaklade MedFund još snažnije podržavati projekte očuvanja morske bioraznolikosti Mediterana.

 

Dodatne informacije:

Na području Mediterana postoji niz međunarodnih sporazuma te zakonodavnih i upravljačkih okvira relevantnih za zaštitu morskih staništa i vrsta. Unatoč navedenom, morska bioraznolikost na Mediteranu, uključujući i Jadran, ali i u drugim europskim morima, i dalje je ugrožena. Dobro upravljana morska zaštićena područja prepoznata su kao ključni alati očuvanja bioraznolikosti i zaštite ekosustava čiji se pozitivni utjecaji odražavaju i na okolne nezaštićene dijelove mora. Godina 2020. bila je ključna kad je riječ o postavljanju ciljeva pa su novom ambicioznom Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine utvrđeni načini djelotvornije provedbe postojećih propisa, nove obveze, mehanizmi i ciljevi upravljanja. Planom transformativne promjene utvrđeno je stvaranje koherentne mreže zaštite u obuhvatu 30 % europskog kopna i isto toliko mora te učinkovitije upravljanje zaštićenim područjima što bi se trebalo odraziti i na sustav upravljanja u Republici Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je zaštita područja s morskim ekosustavima uspostavljena u okviru sedam nacionalnih kategorija zaštićenih područja proglašenih temeljem Zakona o zaštiti prirode te područja ekološke mreže Natura 2000 temeljenih na Direktivi o staništima i Direktivi o pticama EU-a. U kategorijama nacionalnog parka, parka prirode, posebnog rezervata, značajnog krajobraza i spomenika prirode zaštićeno je 17 područja, a ekološkom mrežom s 247 područja obuhvaćeno je 16,26 % obalnog mora te 9,81 km2 područja ZERP/IGP-a. Trenutno u RH 15 javnih ustanova te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja upravljaju zaštićenim područjima i ekološkom mrežom koja zajedno obuhvaćaju oko 9 % mora pod nacionalnom jurisdikcijom.

Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, pod vodstvom ravnatelja dr.sc. Marna Milotića, pokrenula je inicijativu neformalnog umrežavanja svih hrvatskih ustanova koje upravljaju zaštićenim dijelovima morskih ekosustava, neovisno o kategoriji zaštite, i formiranje Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja (HRMZP) kao doprinos implementaciji okolišnih politika među kojima i Strategije EU-a za bioraznolikost. Inicijativa je spremno dočekana od strane javnih ustanova i nadležnog ministarstva te je dogovoren sadržaj međusobnog Sporazuma o suradnji. Umrežavanje je pokrenuto u sklopu Interreg Med projekta pod nazivom MPA NETWORKS (https://mpa-networks.interreg-med.eu/), sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt okuplja 10 partnera i 21 suradničku instituciju iz sedam zemalja (Hrvatska, Slovenija, Italija, Francuska, Španjolska, Grčka i Albanija), a ukupna vrijednost projekta je 2,664,000.00 eura.