Zaposlen je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurija Dobrile u Puli.

Već niz godina,  u slobodno vrijeme, bavi se fotografijom, a devetnaest godina imao je registrirani obrt „Neptun“ za snimanje i montažu video uradaka.

Bavljenje fotografiranjem je njegova velika ljubav i mogućnost osobne kreativne afirmacije i izražavanja, a dio je obiteljskog nasljeđa jer je još prije stotinjak godina njegov djed Franjo Tkalčec bio jedan od intrnacionalno nagrađivanih  pionira umjetničke fotografije u Koprivnici.

Izložba fotografija „Kamene priče, svjetionici Jadrana“ je njegova prva samostalna izložba fotografija koja će biti otvorena u petak, 04.05.2018 u 20:00 u Zavičajnoj galeriji Crnobori u Banjolama.

Izložbu otvara povjesničarka umjetnosti Kristina Tamara Franić u sklopu organizacije Udruge ArsaNova koja se bavi promoviranjem likovne kulture.

Pokrovitelj izložbe je Općina Medulin.

Izložbu je vrijedno pogledati  jer uz prekrasne fotografije svjetionika Jadrana  koje je Zlatko snimao s mora ploveći Jadranom,  a koje imaju i dokumentacijsku i umjetničku vrijednost, ujedno se podsjećamo na malo poznatu, bogatu kulturnu baštinu našeg mora, baštineći bar mali dio iskustva  koje se može dogoditi svakome tko svijesno, sa poštovanjem prilazi otoku ili hridi sa intepoliranom  lanternom, simbolom postojanosti, povratku iskonu života, civilizacijski neoskrvljenom kutku svemira i povratku nama samima.

Padom Venecije 1797.godine najmoćnija europska zemlja dolazi na Jadran.  Hasburška Monarhija, tada najmoćnija europska zemlja tada prvi puta postaje pomorska zemlja i započinje sustavnu izgradnju pomorskih luka, lukobrana kapetanija i svjetionika.

Zlatkov argonautski  itinerer lanterni Jadrana svjedoči tom arhitektonskom fenomenu uvođenja reda na plovidbeni put Jadrana.

Ovom izložbom prikazano je petnaestak fotografija tih svjetionika,  koje su savršeni odmor za oko i  dušu, gdje se u jednoj zamrznutoj točki svemira učinjene fotografskim klikom kamere, simbolički spajaju arhetipski elementi trajanja: uzavrelo more, suri kamen, svijetlost svjetionika i beskonačni osjećaj etera, a sve to združeno snagom kreativnosti ljudskog uma.

Čuvajući svoju samoću svjetionici su sačuvali duh mjesta, a ovom izložbom mi dalje čuvamo dio tog nasljeđa.