Skriveni od javnosti – neobjavljeni žigovi na (kvadratičnim) staklenim dnima

U razdoblju od 30. svibnja do 30. srpnja svi zainteresirani imaju priliku razgledati novu vitrinu u Carrarinoj 4 u sklopu “Prozora u prošlost” Arheološkog muzeja Istre. Autorica Aska Šopar predstavlja se temom „Žigovi na dnu staklenih kvadratičnih recipijenata; praksa koja nas prati od antike“.

Antička zbirka Arheološkog muzeja Istre ističe se znatnom količinom staklenih predmeta raznolikih oblika, koji su dobrim dijelom ostali skriveni od javnosti. Za ovu priliku izdvojena je manja skupina još neobjavljenih žigova na kvadratičnom dnu, ističe autorica. Označavanje predmeta žigovima uobičajena je praksa u antičkom svijetu pa su tako i različiti oblici staklenog posuđa na svojem dnu ukrašeni raznolikim motivima. Najbrojniju, ali i najjednostavniju skupinu žigova na kvadratičnim posudama predstavljaju geometrijski motivi, odnosno, koncentrični krugovi. Česte su i različite varijante biljnih motiva kao što su rozete, odnosno latice, zatim vijenci, grančice te kombinacije s geometrijskim uzorcima. Rjeđe se pojavljuju motivi s figuralnim prikazom, a treba spomenuti i žigove sa utisnutim inicijalima i imenima na latinici i grčkom alfabetu. Prezentirani ulomci stakla predstavljaju kvadratična dna koja su najvjerojatnije mogla pripadati kvadratičnim bocama ili eventualno četverokutnim staklenkama, navodi autorica.

Kvadratične boce sa žigom na dnu bili su jako čest i omiljen proizvod u antičko vrijeme. Korištene su kao spremnici za transport robe na kraćim relacijama, za pohranu tekućih i krutih prehrambenih proizvoda, kao stolno posuđe te veći primjeri kao grobne urne. Utiskivanje žigova na staklene posude u Rimskom Carstvu prati se od druge četvrtine 1. do 5. stoljeća. Žigovi, odnosno kvadratične boce, rađene su u tehnici puhanja u višedijelni kalup dok se gornji dio tijela posude (vrat i rub) dorađivao naknadnim zagrijavanjem u peći nakon čega se dodavala ručka na još vrući predmet. Dno kalupa rađeno je od čvrstih, izdržljivih materijala kao što su kamen, mramor i keramika. Motiv se urezivao u dno kalupa tvoreći negativ budućeg žiga, zaključuje autorica.