Gradonačelnik Filip Zoričić: Nakon požara na Valdebeku moramo poduzeti sve potrebne korake u prevenciji

U srijedu, 20. srpnja 2022. godine u pulskoj Komunalnoj palači održan je sastanak o održavanju šuma na području Grada Pule iniciran nakon velikog požara na Valdebeku  9. srpnja. Sastanku je prisustvovao gradonačelnik Pule Filip Zoričić, zamjenica gradonačelnika Ivona Močenić, pročelnici Slavica Jelovac i Damir Prhat, predstavnici Hrvatskih šuma Valter Buršić i Christian Gallo, većine mjesnih odbora, komunalnog poduzeća Pula Herculanea, Javne vatrogasne postrojbe i policije.

 

„Hvala vam svima na velikom odazivu, željeli smo vidjeti kakva je trenutno situacija sa šumama na području grada Pule, kakvi su problemi, što je s vlasništvom. Nakon požara na Valdebeku moramo poduzeti sve potrebne korake u prevenciji. Želja mi je čuti konkretne potrebe i prijedloge mjesnih odbora“, rekao je gradonačelnik Filip Zoričić.

 

Predstavnici Hrvatskih šuma Valter Buršić i Christian Gallo tom su prigodom predstavili Plan gospodarenja šumama. Gradske i prigradske šume u vlasništvu Republike Hrvatske obuhvaćene su Programom gospodarenja šumama gospodarske jedinice Magran – Cuf za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2028. godine. U Programu su propisani radovi za sve šume i šumska zemljišta u vlasništvu RH koje gospodarska jedinica Magran – Cuf obuhvaća. Za gradske i prigradske šume to uglavnom znači smanjivanje broja stabala po jedinici površine s ciljem stvaranja optimalnih uvjeta za razvoj najboljih, odnosno fiziološki najjačih stabala, ali i stvaranja uvjeta za razvoj autohtone vegetacije, u prvom redu hrasta crnike i medunca.

 

„S obzirom na veliki i iznimno opasan požar koji je zadesio Grad Pulu prije desetak dana, Hrvatske šume, Šumariju Pula očekuje sanacija opožarene površine, dok ćemo u suradnji s Gradom i mjesnim odborima obići lokacije koje neposredno graniče sa stambenim objektima kako bismo planirali radove koji mogu smanjiti opasnost od požara“, rekao je Gallo.

 

Suhe grane na borovim stablima, stabla preblizu kućama u šumici Boškarica, bunker na Gregovici kod kojega se okupljaju narkomani, vrše li se testiranja hidranata i kako oni funkcioniraju, održavanje putova ispod vodospreme u Štinjanu, postoje li radne akcije Hrvatskih šuma u koje bi se uključili i građani Mjesnog odbora Veli Vrh, samo su neka od pitanja koje su čelnici pulskih mjesnih odbora postavili predstavnicima Hrvatskih šuma.

 

Govoreći o posljedicama požara 9. srpnja Christian Gallo rekao je kako je od 40 hektara opožarene površine 20 hektara u vlasništvu RH, pod ingerencijom Hrvatskih šuma, koje će sanirati najkasnije u naredne dvije godine, ali će s radovima započeti već ove godine.

 

Ivica Rojnić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Pula rekao je kako Vodovod godišnje ispituje preko 3.000 hidranata na području Pule te pozvao građane da sva oštećenja, ukoliko ih primijete, prijavljuju Vodovodu koji ih zatim sanira, a to čini i Javna vatrogasna postrojba ukoliko tijekom gašenja požara utvrde neispravnost.

 

„Osnovna namjena hidranata je za punjenje vatrogasnih vozila tom vodom, ne za neposredno gašenje“, pojasnio je zapovjednik Rojnić.

 

Predstavnica komunalnog poduzeća Pula Herculanea Tanja Mandić zamolila je predstavnike mjesnih odbora neka apeliraju na građane da ne ostavljaju automobile uz rubne dijelove šumica kao i suhi biljni otpad koji, kazala je, kod ovakvih ekstremnih suša, predstavlja pogodnu situaciju za nastanak požara. Sa sastanka je poručeno i kako privatne, nepokošene parcele također predstavljaju potencijalnu opasnost.

 

U srijedu, 20. srpnja održan je i drugi sastanak Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Pule na kojem je zamjenica gradonačelnika i predsjednica Povjerenstva Ivona Močenić izvijestila kako je Grad Pula 14. srpnja dobio izvješće Policijske postaje Pula o rezultatima očevida na požarištu te da su utvrdili kako je uzrok požara 9. srpnja otvoreni plamen nepoznatog porijekla.

Dogovoreno je da će predstavnici Grada i Mjesnog odbora Valdebek izaći na teren, razgovarati s građanima i popisati štete koju imaju te bi se nakon toga utvrdila preliminarna procjena visine štete.