Pozivamo vas na otvorenje ovogodišnjeg Bijenala industrijske umjetnosti, koje će se održati u petak, 12. svibnja u 14 sati u Malom rimskom kazalištu.

Jedan od pionira konceptualne umjetnosti, Joseph Kosuth, razvio je novu, site-specific verziju svoje serije radova “Egzistencijalno vrijeme” za veliki LED ekran Malog rimskog kazališta. Kosuth, koji se u kasnim šezdesetim godinama prošlog stoljeća počeo baviti jezikom i strategijom prisvajanja, odabrao je 48 tekstualnih citata, koji se referiraju na istarski poluotok i jadranski kulturni prostor. Na primjer: “Vorrei saperese, tenendomi vivo, truffo la vita o la morte” (“Želio bih znati, održavajući se na životu, varam li život ili smrt”). Ovaj citat Itala Sveva, pisca iz Trsta, utjelovljuje višestruke dimenzije kulturne, političke, društvene i gospodarske dislociranosti u Istri.

Arheološki muzej Istre jedan je od partnera četvrtog Bijenala industrijske umjetnosti, koje se održava pod nazivom “Krajobrazi želje”. Osim Kosuthovog rada, još su dvije izložbe ovogodišnjeg Bijenala postavljene u objektima Muzeja.

Izložene u Augustovom hramu, skulpture od prašine Sonie Leimer bave se česticama prašine pronađenim u Puli. U suradnji s Prirodoslovnim muzejom u Beču, prikupljena je prašina analizirana mikroskopom. Unutar uzorka bilo je umjetnih zrnaca industrijskog porijekla, kao i kozmičke zvjezdane prašine. Dok umjetne čestice govore o industrijskoj povijesti grada, zvjezdana prašina nastala je tijekom dugog putovanja kroz svemir i Zemljinu atmosferu. Autoričine brončane i aluminijske skulpture čine dostupnim nešto što je izravno povezano s gradom, a inače je nevidljivo. U Augustovom hramu ova uvećana zrnca prašine stupaju u dijalog s arhitekturom te povezuju grad Pulu i njenu industrijsku povijest s čistim, beskrajnim prostranstvom svemira.

U Galeriji Amfiteatar izlaže austrijski autor Werner Feiersinger. Precizno promatranje svijeta stvari početak je svih umjetničkih rasprava koje ovaj umjetnik nastoji otvoreno voditi u svim smjerovima. Njegova je perspektiva desetljećima uvježbavana na modernističkom vokabularu, ali i na estetici povijesti umjetnosti koja seže još dalje u prošlost. Feiersinger je zainteresiran za otkrivanje i uspostavljanje veza koje vrijede kroz epohe. Od proljeća 2022. godine proputovao je istarski poluotok u nekoliko navrata, i na tim izletima ispitivao industrijske intervencije, strukture, arhitekturu i ruševine, te promatrao njihov odnos s topografskim okvirom. U Feiersingerovom ciklusu fotografija vidimo i prepoznajemo ruševine futurističkih utopija, propadanje jugoslavenskog brutalizma, fragmente infrastrukture uništene ratom ili nemarom, posljedice globaliziranog kapitalizma i posljedice iskorištavanja prirode tijekom tisućljeća. Rezultat je arhiva slika čija melankolična snaga i umjetnički intenzitet vraćaju istarskom krajobrazu energiju i gravitaciju koju je izgubio kroz gospodarsku eksploataciju.

Uz izložbe u objektima Arheološkog muzeja Istre, na prostoru Foruma, neposredno ispred Augustovog hrama, postavljene su skulpture turskog konceptualnog umjetnika i kipara Seçkina Pirima.

Sve će izložbe,kao i rad Josepha Kosutha, javnosti biti dostupne od petka, 12. svibnja u 14 sati. Izložbe će se moći razgledati u redovno radno vrijeme izložbenih prostora, a Kosuthova intervencija na ekranu Malog rimskog kazališta samo uz prethodnu najavu.