OD DOTACIJE DO DISKRIMINACIJE

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju propisuje da svako dijete rane i
predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se
izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a jedinica lokalne samouprave
dužna je također osigurati mjesto u vrtiću za dijete koje je obavezno pohađati
predškolu. 
Roditelji djece za koju nema dovoljno mjesta u javnim vrtićima ne bi smjeli biti
diskriminirani plaćanjem više cijene samo zato jer nemaju drugog izbora pa
upisuju svoju djecu u privatne vrtiće.
 
Radi se o usluzi koja bi, poput osnovnog obrazovanja, trebala biti
javno dostupna svima pod jednakim uvjetima. 
Kako bi dokazao da razmišlja o budućnosti djece, da želi osigurati jednaku
kvalitetu u smislu jednakog broja zaposlenika po djetetu, potrebne stručne
suradnike, približan broj m2 vanjskih i unutarnjih površina za korištenje po
svakom djetetu, da nadzire kvalitetu obroka za svako dijete, Grad bi trebao
hitno u razvojne planove, prostorne i financijske, uvrstiti gradnju novih,
nedostajućih vrtića. 
 
Politika Grada u posljednjih nekoliko desetljeća bila je kratkovidna – izgrađena
su samo dva nova vrtića – u Šijani i na Velom Vrhu. Stoga danas imamo preko
800 djece koja se upisuju u privatne vrtiće.
S planiranom nadogradnjom DV Centar otvorit će se nove dvije jasličke skupine
s 20-ak mjesta. Nakon toga, u planu je izgradnja novog vrtića u Valmadama s 10
skupina (5 vrtićkih i 5 jasličkih) s oko novih 170 mjesta za djecu. U planu je i
vrtić na Sisplacu, iako je rok izgradnje za sada javnosti nepoznat. 
Grad Pula trebao bi imati ideju i politiku za zadovoljenje potreba smještaja sve
djece u javne vrtiće, u koliko godina to želi postići, te u skladu s time planirati
proračun. Plan povećanja upisa u javni sustav ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja mogao bi, naprimjer, za cilj postaviti 100 postotnu stopu upisa do

2030. godine. Te potom na temelju tog cilja planirati proširenje potrebne
infrastrukture i kroz projekte koje financira EU.
                                                                            
Osiguravanje smještaja djece u jaslice i vrtiće jedna je od važnih demografskih
mjera. Pula je pogođena jakom depopulacijom i danas ima 5.000 stanovnika
manje nego prije 10 godina. U skladu s time je i podatak da je Pula izgubila
13,4% ili oko 1000 djece u dobi od 0 do 14 godina između dva popisa
stanovništva. Pad broja djece u toj dobi dvostruko je veći od pada zabilježenog u
Istarskoj županiji. Stoga su potrebne hitne i djelotvorne mjere kojima bi se
ublažio taj negativni trend.
          
Dok ne izgradi javne vrtiće, Grad treba subvencionirati privatne vrtiće jednakim
iznosima kao gradske, kako bi i usluga bila jednaka. S iznosom subvencija koje
će pokriti ekonomsku cijenu vrtića, uplate roditelja privatnim trebale bi biti
izjednačene s uplatama javnim vrtićima. 
Stoga Grad treba povisiti iznos subvencije privatnim vrtićima, ali
dodatna subvencija po djetetu od 15 eura očito neće biti  dovoljna.

Prema objavljenim informacijama, kako bi pokrili razliku između ekonomske
cijene i subvencije Grada i uplate roditelja, privatni vrtići traže dodatnih 115
eura po djetetu mjesečno. Ekonomsku cijena po djetetu od 1. rujna 2023.
računaju 400 eura za vrtić i 450 eura za jaslice.  Grad Pula ponudio je
subvenciju u iznosu od 207,5 eura po djetetu i tome treba dodati 91,58 eura,
koliko plaćaju roditelji. To zajedno daje 300 eura, što znači da do ekonomske
cijene nedostaje iznos od 100 eura, odnosno 150 eura.
Uvelike bi pomogla transparentnost i standardizirana metodologija izračuna
iskazane ekonomske cijene. To bi pomoglo održivosti financiranja privatnih
vrtića jer bi troškovi postali jasni i realistični. Osim toga, ekonomsku cijenu
trebalo bi ažurirati i objavljivati redovito, pa tako ne bi dolazilo do povećanja
razlike između iskazane ekonomske cijene i stvarnog stanja.
Premda se zalažemo za povećanje subvencija Grada privatnim vrtićima, analizu
odnosno izračun ekonomske cijene od 420 eura nismo imali prilike nigdje
pronaći.
Povećanje subvencija na cijenu koja omogućava pokrivanje troškova privatnih
vrtića trebalo bi uvjetovati zadržavanjem iste cijene vrtića i jaslica za roditelje.
Grad bi trebao zahtijevati veću transparentnost potrošnje i ulaganja kako bi
bili sigurni da dodijeljeno sufinanciranje vraća dobru vrijednost za novac. 
Postoje i drugi alati i mjere kojima se može pomoći roditeljima i privatnim
vrtićima. 
Jedna od mjera koju predlažemo u Puli je određivanje roditeljske participacije
prema visini prihoda, što već postoji u nekim hrvatskim gradovima. To bi bio
glavni prihvatljivi kriterij financijski različitog sudjelovanja. 

U poželjne oblike pomoći spada i formiranje i plaćanje mobilnog tima stručnih
suradnika  rehabilitatora, logopeda i psihologa koji bi  bio na raspolaganju svim
vrtićima koji si te stručnjake ne mogu priuštiti na stalnoj plaći. 
U financiranju predškolskog odgoja i obrazovanja nužna je snažnija uloga
središnje države. Od početka rujna i nove pedagoške godine, mogli bismo
računati na stupanje na snagu Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje
iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, u javnosti već prepoznata
kao ‘’Uredba o sufinanciranju vrtića’’, kojom je planirana pomoć države za
financiranje vrtića i jaslica.
 
Za Pulu je predloženo financiranje od 6,25% prema predloženom modelu
razvijenosti gradova i općina, odnosno država bi sudjelovala s navedenim
postotnim udjelom u prosječnoj cijeni smještaja u dječjim vrtićima na nivou
Republike Hrvatske po djetetu. Za sada država još uvijek nije izračunala
prosječnu cijenu usluge vrtića po djetetu, a čim ti podaci budu javno dostupni,
imat ćemo jasnije parametre za dodatne analize i planiranja u poboljšanju
uvjeta za naše najmlađe. 
Zaključno, da bi dugoročno polučila uspjeh, Grad Pula mora pod hitno ubrzati
planove za povećanje vrtićkih i jasličkih kapaciteta uz potporu EU fondova koji
su nam na raspolaganju. Na primjeru grada Zagreba kojeg je nova vlast
preuzela s proračunom u deficitu, za razliku od pulske vlasti, vidimo da se to
može. Nakon prve dvije godine mandata u ZG se gradi čak šest vrtića, a
potpisani su ugovori s EU za sufinanciranje za još 12 vrtića. Na sljedećem
pozivu za sufinanciranje bit će prijavljeno još 10 projekata izgradnje. 
Koliko se Pula priprema za prijave na pozive za sufinanciranje osim aktualnih
projekata DV Centar i Valmade, ostaje nedorečeno. Nadamo se da će ova
situacija biti dovoljan poticaj.