FENOLIGA udruga u kulturi i JU KAMENJAK pozivaju vas na predavanje

ZVONIMIR ŠIKIĆ „O KALENDARIMA”

Četvrtak 09.11.2023. u 19,00 h

Premantura – “Škola” na placi

Ulaz slobodan

O predavanju …

 “O kalendarima”

U prvom dijelu predavanja, u okviru aleksandrijskog, julijanskog, gregorijanskog i još nekih manje ili više poznatih kalendara, opisat ćemo razne vrste godina, mjeseci, tjedana i dana. Zatim ćemo u drugom dijelu objasniti astronomsku pozadinu svih tih intervala. Naravno, sve će to biti smješteno u odgovarajući povijesni kontekst. 

O predavaču …

Zvonimir Šikić hrvatski je matematičar, autor i bivši predsjednik Hrvatskog matematičkog društva.

Diplomirao je 1975. i doktorirao 1987. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje radi od 1976., redoviti profesor (od 1998.). Voditelj je Katedre za matematiku i nacrtnu geometriju (od 1984.) i predsjednik Hrvatskoga matematičkoga društva (od 1999. do 2003.). Bio je predsjednik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja (od 1993. do 2002.).

Bavi se matematičkom logikom, teorijom skupova, filozofijom, poviješću i popularizacijom matematike.

Autor je više desetaka osnovnoškolskih, srednjoškolskih i sveučilišnih udžbenika iz matematike, a najznačajnija su mu: Novija filozofija matematike (1987.), Kako je stvarana novovjekovna matematika (1989.), Filozofija matematike (1995.), Knjiga o kalendarima (2001.), Diferencijalni i integralni račun (2002.), Diferencijalne jednadžbe (2002.), Matematika i muzika (2013.) te Knjiga za klikeraše (2021.).

Zvonimir Šikić prepoznat je prije svega kao popularizator matematike, s naglaskom na filozofski aspekt njezinih temelja. U jednome svojem članku piše:

Matematika nije prirodna znanost. (…) Matematika je izvjesna znanost, jer se bavi apstraktnim predmetima o kojima je moguće izvjesno znanje. Prirodne znanosti nisu izvjesne, jer se bave konkretnim predmetima o kojima izvjesno znanje nije moguće. Zato se istine prirodnih znanosti, koje su uvijek relativne i podložne sudu vremena, bitno razlikuju od matematičkih istina, koje su apsolutne i vječne.