Festival znanosti održati će se ove godine u vremenu od 22. do 27. travnja 2024.

Otvorenje je 22.travnja u 11.00 sati u Zajednici tehničke kulture Pula.

Tema:

Glavna tema ovogodišnjeg festivala je INTELIGENCIJA. Temu možete interpretirati na razne načine te se nadamo da je dovoljno široka kako bi vam, kao i uvijek, omogućila kreiranje raznolikog, zanimljivog i zabavnog programa. Kao i svake godine, nadamo se da ćete se baviti i drugim, širokoj publici zanimljivim temama. Dakle, prihvatljive su i druge teme za koje kolege procjene da mogu biti interesantne publici i da su znanstveno prihvatljive i provjerene.

Ove godine Festival znanosti počinje 22. travnja, na međunarodni Dan planeta Zemlje.

1564. obljetnica rođenja Galilea Galileia
1565. obljetnica rođenja Dmitrija Mendeleeva.
1566. obljetnica rođenja Williama Thomsona/Lorda Kelvina
1567. obljetnica rođenja Guglielma Marconija
1568. obljetnica rođenja Jonasa Salka, izumitelja cjepiva za poliomijelitis (dječju paralizu)
1569. francuski kemičar Antoine-Laurent de Lavoisier „otkriva“ novi plin, kisik
1570. John Ambrose Fleming patentira prvu elektronsku cijev, što se smatra početkom elektronike
1571. Njemački psihijatar Hans Berger snimio prvi EEG na čovjeku
1572. otkriće umjetne radioaktivnosti – Curie i Joliot

———————————————————————————————-

Dosadašnje osnovne teme Festivala su bile: DNA (2003), robotika i umjetna inteligencija (2004), klima i klimatske promjene (2005), 150. obljetnica rođenja Nikole Tesle i 100. obljetnica rođenja Vladimira Preloga (2006), hrana i zdravlje (2007), voda (2008), evolucija (2009), zemlja (2010) i svjetlost (2011) i 300. obljetnica rođenja Ruđera Boškovića, 10 (deset) (2012.), budućnost (2013), valovi (2014) te Sunce, Faust Vrančić (2015) i Znanost i umjetnost (2016), Vrijeme (2017.), Otkrića (2018.), Boje (2019), Kultura znanosti (2020. i 2021.) i Život (2022), Priroda i društvo (2023.).

Uvodno predavanje:

Zašto vjerujemo u stvari u koje ne bismo trebali vjerovati i kako nam inteligencija dodatno odmaže u tome

Na predavanju će autor, kroz perspektivu znanstvenika – istraživača s jedne strane i popularizatora znanosti, društvenog kroničara i polemičara s druge strane, dati pregled ljudske misli i inteligencije. Od toga, kako su ljudi putem inteligencije prebrodili mnoge zahtjevne zadatke, kreirali fantastične izume i građevine, osvojili svemirska prostranstva, do činjenice da su stvorili neke druge, pseudoznanstvene koncepte koji su se jako popularizirali putem društvenih mreža. Znanstvena dostignuća i teorije kao i negaciju istih podupire jako velik broj ljudi. Kome vjerovati i kako inteligencija u tome pomaže i/ili odmaže pokušat će nam odgovoriti dr. sc. Saša Ceci na predavanju ovogodišnjeg Festivala znanosti.

Saša Ceci rođen je od majke 3. siječnja 1973. u Zagrebu, gdje je završio i školu i faks. Studirao je fiziku, koju je na kraju i na iznenađenje nekih, svoje najviše, i doktorirao. I to fiziku elementarnih čestica, ako se pita njegov mentor. Ili nuklearnu, ako se pita njegov fakultet. Nakon raznih peripetija, koje su uključivale odsluženje vojnog i postdoktorskog roka, zaposlio se na Institutu Ruđer Bošković gdje radi i dan danas.